Forum Danube Dialog

U sklopu bruxelleskoga turističkoga sajma (Salon de vacances), 03. veljače 2011. na Heyselu je održan forum pod nazivom Danube in Dialogue u organizaciji Dunavskoga centra za konkurentnost (Danube Competence Center, DCC).

Uvodnu riječ je dao zastupnik u Europskome parlamentu, Hannes Swoboda koji je istaknuo kako je Podunavlje gospodarski isto toliko važno područje za Europu kao i Porajnje. Dunav je najvažnija europska rijeka te bi posredstvom Dunavske strategije (Danube Strategy, DS) Podunavlje moglo postati primjerom načina razvoja europske industrije i svjetski uzor, te dati veliki doprinos europskome gospodarstvu. Osim od gospodarskoga, ovo područje je i od izuzetnog turističkog značaja, i prema riječima H. Swobode u njemu bi trebalo razvijati tzv. meki turizam (Soft Tourism), turizam koji će se temeljiti na održivosti i zaštiti okoliša.

Johann Sollgruber je, ispred Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije (DG REGIO), naveo glavne izazove koji stoje pred implementacijom DS, a to su makro-regionalni pristup, gospodarski razvoj, izgradnja/poboljšanje transportnih koridora, razvoj turizma, zaštita okoliša. itd. Makro-regija ima brojne potencijale poput kulturne baštine, atraktivnosti i velikog broja mladih, te je potrebno angažman kako bi ona ljudima postala privlačno područje za život. J. Sollgruber smatra da su u provedbi DS izuzetno važni mali projekti i da bi se na njima DS trebala temeljiti. Uskoro započinje implementacijska faza. Vezano uz turizam, J. Sollgruber je čestitao Rumunjskoj i Bugarskoj koje će zajedno koordinirati prioritetno područje DS - Turizam.

Dr. Endre Horváth, zamjenik državnoga tajnika u Ministarstvu nacionalnog gospodarstva Republike Mađarske istaknuo je zajednički prioritet Mađarske, Rumunjske i Slovačke kada je riječ o DS, a to je podizanje kvalitete vode i obrana od poplava. Dunav treba postati zeleni koridor, a ne predstavljati isključivo tranzitnu rutu.

Državni tajnik Republike Srbije u Ministarstvu gospodarstva i regionalnog razvoja, dr. Goran Petković, je naglasio interes Srbije, ali i svih ostalih podunavskih zemalja, u uspješnoj implementaciji DS. DS jest institucionalni pokretač kako za zemlje članice, tako i za nečlanice. Podunavske zemlje moraju razviti jedinstveni turistički brand koji će biti prepoznatljiv. U privlačenju turista, svoju će ulogu odigrati vinske rute, tvrđave na Dunavu, glavni gradovi na Dunavu, proizvodi iz Podunavlja, itd.

Dr. Meglena Plugtschieva je obavijestila nazočne da je upravo Rumunjskoj i Bugarskoj povjereno prioritetno područje – turizam, za koordinaciju. Ona smatra da Podunavlje obiluje turističkim vrijednostima, te da bi praktičan rad trebao pokrenuti taj potencijal. Od Dunava bi uz pomoć održivog razvoja turizma trebalo stvoriti europski brand.

Victoria Popescu, iz Stalne misije Rumunjske pri EU, istaknula je da je suradnja Rumunjske s bugarskim partnerima na području koordiniranja prioritetnog područja turizma već započela te da je po tome pitanju već održan jedan sastanka a u pripremi je i drugi. Rumunjska je mišljenja da se u DS posebna pozornost treba pokloniti lukama koje su prirodan pristup turističkoj infrastrukturi u Podunavlju. Prema mišljenju Rumunjske, treba raditi na razvoju seoskoga, zdravstvenoga i ekološkog turizma,a u primjenu DS uključiti i institucije civilnoga društva.

Prema riječima člana Europskoga parlamenta, Michaela Cramera, vrlo će biti teško povezati Dunav kao plovno-transportni put i ekološki turizam. S time u vezi, potrebno je raditi na razvoju modernih brodova koji ne zagađuju rijeku. U svijetu se trenutno godišnje događa porast ekološkog turizma od 20 do 25 %. Turisti na biciklima dnevno troše više nego bilo koja druga vrsta turista. Stoga bi bilo dobro razviti tzv. transdunavski projekt simultane uporabe brodova i bicikala. Također, projekt koji bi doprinio razvoju turizma u Podunavlju jest izgradnja biciklističke staze od Barentsovog mora do Crnoga mora, linijom Željezne zavjese (oko 9000 km).

Silvia-Adriana Ţicău, članica Europskoga parlamenta, koja je unutar EP pokrenula Intergrupu za DS i organizira Dunavske forume, mišljenja je da je strategija živući dokument, podložan promjenama. U Podunavlju je potrebno razviti ekološki turizam, zaštititi prirodu i močvarna područja. Turističke usluge u regiji trebaju biti dostupne svima. Moramo biti kreativni te razviti nove alatke/instrumente za razvoj turizma koji nije skup. EP je uložio amandman na prijedlog proračuna EK te je kao rezultat 1.5 milijuna eura osigurano kako bi se stvorio model upravljanja za implementaciju DS. Najvažniji projekti u regiji se moraju moći implementirati i stoga će EP zatražiti od EK da se pomno prati implementacija ovih projekata.

U završnoj raspravi koju je moderirao dr. Christian Baumgartner, glavni tajnik nevladine organizacije Naturefriends International (NFI), Johann Sollgruber je obavijestio nazočne o skorašnjoj uspostavi i početku rada Interservisne skupine za DS unutar EK između razlićitih Općih uprava koja će služiti za rješavanje problema tzv. bottlenecks. Silvia-Adriana Ţicău je spomenula konvenciju o zaštiti Dunava (http://www.icpdr.org/icpdr-pages/drpc.htm ) te program NAIADES (http://www.naiades.info/ ) koji bi se trebao revidirati tijekom mađarskoga predsjedanja i namijenjen je moderniziranju riječne flote i luka. Goran Petković je istaknuo važnost monitoringa (nadgeladanja) te mjerenja pojedinačnih dijelova DS. Kada je riječ o primjeni, potrebno je mjeriti i nadgledati društvene i gospodarske učinke te učinke na okoliš kako bi se vidio i izmjerio napredak DS.

Hagyományteremtő böllérmájfesztivál: "monakói" győzelem Kapuváron

Az első Kapuvári Böllérmáj Fesztivál nyertes csapata a Monako cukrászda szakácsai lettek, akik a szombati nap legfinomabb máját készítették és a zsűri szerint a legszínvonalasabb terítéket is szolgáltatták. A Győr-Moson-Sopron megyei városban ismét hagyományt teremtettek.

Dr. Havasiné dr. Orbán Mária, a Győri Ítélőtábla elnöke nyitotta meg az első kapuvári Böllérmáj Fesztivált, majd dr. Horváth Endre turizmusért felelős helyettes államtitkár köszöntötte a csapatokat és az érdeklődőket.

A versenyen tizenöt csapat mérettette meg magát a Bezovics Judit, Horváth Zsolt, Budai Imre és Mészáros Sándor által alkotott zsűri előtt. A rendezvénysátorban a verseny mellett folyamatosan főzték a böllérmájat, a környék étvágya szinte kielégíthetetlen volt. Állandó, hosszú sor állt mind a csapatok, mind a nagy pult előtt.

A szervezők úgy vélik, a jó hangulatú rendezvényt jövőre is meg kell szervezni, akár a mostaninál nagyobb helyszínen - írta a kisalfold.hu